Farska crikva

    Povijest fare

    Kot su početki Novoga Sela nejasni i u škurini povijesti, tako i povijest fare. Oko 1030.lj. su jur bili prvi stanovniki u današnjem Novom Selu. 1074 darovao je cesar Henrich IV biškupiji Freisinga zemlje. Je ovo i početak fare?

    Prva crikva je bila u Novom Selu sigurno jur u 12.stoleću, a i dijeli današnje crikve su od romanske crikve. Pomoću naseljenih Hrvatov je Leonahard Harrachski (oko 1570) opet podignuo unišćenu crikvu i faru. Vjerovatno zbog njega je patron i zagovornik Novoga Sela sv. Leonard.

    U dokumenti je spomenuto, da je Petar Marasicz 1579.lj. farnik u Novom Selu.

    Pokidob je crikva bila zvana sela, je bio u selu na marofu isto jedan zvon, ki je pozivao na molitvu i svetu mašu i koga su ljudi bolje čuli.

    Od 1692. ljeta su djelovali u Novom Selu 29 farnikov, 10 administratorov i 7 kapelanov.
    Farski tanač Novoga Sela ima 12 kotrigov.


    Eine Kirche mit einem Turm und einer Holztür. Ein Kreuz ist an der Wand. Gräber befinden sich an der Seite.

    Freske u farskoj crikvi u Novom Selu

    U juliju 2012. ljeta monsignor dr. Hillinger, nekadašnji farnik u Breitenbrunnu i Purbachu, za vrime svojih povijesnih istraživanja o farskoj crikvi u Pandrofu (Parndorf) otkrio je potvrdu o isplati (datiranu 4.1.1770.) slikara Johanna Gfalla upravitelju vlastelinske familije Harrach za njegove zidne slike u farskoj crikvi u Novom Selu (vidi sl. 1).
    Naknadno provedeno početno istraživanje potvrdilo je postojanje zidnih slika u apsidi i na trijumfalnom luku.

    Farnik i Farski tanač, na inicijativu „Odbora za otkrivanje fresaka“, odlučili su otkriti zidne slike u našoj farskoj crikvi. Nakon duge i intenzivne pripreme, u juliju i augustu 2016. provedena je prva faza otkrivanja fresaka u apsidi i na trijumfalnom luku farske crikve u Novom Selu. Pri tome je otkrivena probna površina od oko 3 m². Ta su detaljnija istraživanja pokazala da se u apsidi i na trijumfalnom luku može očekivati veličanstveno iluzionističko slikarstvo.

    Prema mišljenju stručnjaka, figuralni prikazi bili su, s obzirom na ograničen prostor, malo vjerojatni. Jedino su u vrhu svoda, prilikom otkrivanja probnih površina, pronađeni i figuralni elementi u obliku anđela ki ukrašavaju otvor prema nebeskoj razini s „Božjim okom“ (vidi sl. 2).

    Nadalje je iznad ulaza u sakristiju otkrivena godina 1769., čime je jasno potvrđena godina izrade gotovo 250 ljet starih fresaka. Prema stručnom mišljenju zemaljskoga konzervatora za Gradišće, mag. Petera Adama, freske ke su skrivene pod nekoliko slojeva prebojavanja predstavljaju glavno djelo zidnoga slikarstva 18. stoljeća u Gradišću!

    Na temelju rezultata i spoznaja dobivenih otkrivanjem probne površine konačno je donesena odluka da se te kasnobarokne freske otkriju. Troškovi ki će za to nastati Troškovi ukupno će iznositi najmanje 170.000 €, (uključujući troškove kamenorezačkih radova i uređenja gradilišća) te će velikim dilom biti pokriveni iz subvencija i jur ostvarenih velikih donacija (125.000 €). Preostali iznos od najmanje 45.000 € potrebno je prikupiti uz pomoć fare, odbora i mještana.

    Početkom maja ovoga ljeta restaurator Claudio Bizzarri sa svojim timom započeo je otkrivanje i konzervaciju (konzervacija žbuke, učvršćivanje slikanoga sloja i kitanje pukotina) fresaka. Nakon toga slijede mjere za poboljšanje prezentacije, kot što je optičko smirivanje finih pukotina i izlizanih dilova slikanoga sloja reintegracijom akvarelnim bojama, te retuširanje i, ako je potrebno, rekonstrukcija interpretabilnih oštećenih mjesta.

    Radovi će trajati nekoliko miseci, a prema planu trebali bi biti dovršeni najkasnije u jesen 2017. ljeta. Da bi se za to vrime mogle nastaviti slaviti svete mise u crikvi, apsida i trijumfalni luk odvojeni su drvenom stijenom od glavnoga broda radi smanjenja zagađenja prašinom, a oltar je premješten u glavni brod. Da napetost oko očekivanoga veličanstvenoga rezultata ne bi postala previsoka, zainteresirani će u međuvremenu imati mogućnost na licu mjesta uvjeriti se o napretku radova otkrivanja. O tome će se u odgovarajućem trenutku pozivati nakon svete mise, odnosno putem obavijesti na oglasnoj ploči kod cintora.
    Otkrivanjem i restauracijom zidnih slika ke je 1769. ljeta izradio izniman umjetnik Johann Gfall, naša će crikva zadobiti novi, znatno ugodniji ambijent. Od toga će profitirati ne samo farska skupnost, nego i cila mjesna skupnost. Jer visoka umjetnička kvaliteta radova Johanna Gfalla, koju su mnogi od nas jur mogli diviti u svetišću farske crikve sv. Ladislava u Pandrofu, učinit će Novo Selo s farskom crikvom sv. Leonarda središnjom temom u stručnim publikacijama i medijima. Ugled našega dvojezičnoga sela, ke s opravdanim ponosom može istaknuti svoju bogatu, dilom još i danas živuću hrvatsku kulturu, time će dobiti znatan poticaj.

    Mi, „Odbor za otkrivanje fresaka“, skupa s farnikom i Farskim tanačem, uvjereni smo da otkrivanjem ove visokovrijedne iluzionističke arhitekture i opreme u svetišću naše crikve iskorištavamo „priliku stoljeća“, kom će aktualno skriveni dragulj zablistati ne samo za sadašnje generacije, nego i za potomstvo. Savezni zavod za zaštitu spomenika, zastupan po zemaljskom konzervatoru za Gradišće, mag. Peteru Adamu, te direktor Građevinskoga ureda Biškupije Željezno, dipl. ing. Markus Zechner, ki je prethodno bio odgovoran za sveobuhvatnu restauraciju bazilike u Mariazellu, svojim obećanjem subvencija nisu samo omogućili provedbu projekta, nego i unose veliko stručno znanje i iskustvo za njegovu realizaciju. Okvirni uvjeti za uspjeh projekta time su optimalni. U očekivanju da će val entuzijazma za naš epohalan projekt u velikoj mjeri zahvatiti i mještane te sve ljubitelje umjetnosti, s velikim zalaganjem koračamo prema cilju – sukladno našem sloganu


    „VIRIBUS UNITIS UND GOTTES SEGEN“ • „SKUPNO I S BOŽJIM BLAGOSLOVOM“

    Odbor za otkrivanje fresaka

    U prolitje 2014. ljeta okupilo se nekoliko osoba na inicijativu mag. Petera Huisze i u međuvremenu, nažalost, pokojnoga mag. Ferija Lessnera, s ciljem da se zalažu za otkrivanje umjetničko-povijesno posebno vridnih fresaka u apsidi i na trijumfalnom luku naše farske crikve, te da u tom kontekstu podupru farsku skupnost u financijskom, organizacijskom, kot i radnom pogledu. Motivacija za ovu aktivnost proizlazi iz izvanredne kvalitete otkrivenih zidnih slika u svetišću farske crikve sv. Ladislava u Pandrofu, ke su takaj djelo Johanna Gfalla. Daljnji razlog leži u tome da se – nakon što je kulturno-povijesno vridna građevinska baština u Novom Selu postupno u potpunosti uništena – otkrivanjem fresaka u farskoj crikvi može djelomično suzbiti taj žalosni razvoj.

    „Odbor za otkrivanje fresaka“ je neformalna skupina ka aktualno broji deset osoba i vavik je otvorena za nove kotrige. Svaki ki je spreman angažirati se za ovaj projekt dobrodošao je od srca! Mogućnosti za sudjelovanje su raznovrsne i kreću se, na primjer, od suradnje u organizacijskim aktivnostima, kot što je priprema pojedinih etapa otkrivanja, pisanja zahtjeva za financijska sredstva i naknadne dokumentacije provedbe, pisanja članaka za naše farske novine „Farski list“, izrade internetske stranice, pomoći kod čišćenja, sve do financijskoga doprinosa. Ključan preduvjet je odgovarajući entuzijazam i ljubav prema našem nastojanju da otkrijemo iznimno vridno kulturno dobro i vratimo mu staru sjajnost. Ako ste zainteresirani, molimo vas da stupite u kontakt s jednim od trenutnih kotrigov.

    Aktualno su u odboru sljedeće osobe (abecednim redom):
    Mag. Dr. Helmut Fischer, Mag. Peter Huisza, Stefan Kusztrich, Johann Ladich, načelnik Stefan Mikula, Mag. Felix Miletich, Ing. Georg Neumann, Mag. Lutz Neumann, Mag. Johann Reibach, Dr. Wolfdieter Skodler

    Život i djelo Johanna Gfalla

    (djelomično preuzeto iz esej pod naslovom „Ein „peintre-architecte“ in Diensten der Grafen Harrach“ autora Angelike Pötschner/Petera Adama u časopisu „Österreichische Zeitschrift für Kunst und Denkmalpflege“ – 2014, broj 1/2)

    Johann Gfall rođen je 7. oktobra 1725. u tirolskoj dolini Kaunertal, kade je stekao i svoje prvo obrazovanje. U Beču je 1744. i 1745. ljeta posjećivao klasu arhitekture na carskoj Akademiji. Nakon što je rad Akademije privremeno obustavljen – morali su se iseliti iz Dvorske knjižnice, a brzo preseljenje na novu lokaciju ni bilo moguće – Gfall se kratko vrime bavio podučavanjem crtanja u sirotišću na Rennwegu. Nakon toga nastavio je svoje studije arhitekture i arhitektonskoga slikarstva kod kazališnoga slikara Antonija Gallija-Bibiene. Pritom mu je vjerojatno pomagao i u slikovnom oblikovanju trinitarske crikve u Požunu (Bratislavi). Ljeta 1749. Gfall je mogao nastaviti obrazovanje na opet otvorenoj Akademiji, a 1750. ljeta osvojio je prvu nagradu za arhitekturu na natječaju za izgradnju „Theatrum za vladajući dvor“.

    Živahan život putovanja odveo ga je zatim u Njemačku, Italiju i Pariz, kade je od 1755. do 1757. ljeta stekao obrazovanje kod kazališnoga arhitekta francuskoga dvora, Giovannija Nicola Servandonija, pri čemu je naglasak bio na izradi scenskih dekoracija i svečanih inscenacija. Krajem 1757. ljeta Gfall se iz Pariza vratio u Beč i predao Bečkoj akademiji svoje prijamno djelo. Dekret o članstvu Gfall je dobio početkom 1758. ljeta.

    Umjetničko težišće njegova djelovanja od tada je bilo dekorativno slikarstvo. Pri tome je uklapao scene u iluzionističku arhitekturu i naslikane štukature. Ljeta 1760. dobio je narudžbu za freskoslikarsku opremu novoizgrađene trinitarske crikve u Obudi (Kiscelli). U sljedećim godinama Gfall je održavao stalan kontakt s naručiteljima iz visokoga aristokratskoga sloja, od kih su slijedile brojne narudžbe. U bečkom vrtu grofova Schönborn ukrasio je jednu zgradu antičkim motivima. U vojvodskom dvorcu u Braunschweigu izradio je svoju jedinu stropnu sliku s mitološkom temom, kot uljenu sliku. Izuzetno su bile omiljene i njegove „kratkotrajne“ svečane dekoracije. Među njima je, na primjer, 1764. ljeta nacrt za svečanu iluminaciju dvorca Heusenstamm, naručen od grofa Schönborna povodom svečanoga ulaska cara Franje I. u okviru krunidbe njegova najstarijeg sina Josipa za rimsko-njemačkoga kralja u Frankfurtu.

    1765. ljeta Gfall je otišao u Klagenfurt, kade je za knjižničnu dvoranu i blagovaonicu samostana Viktring izradio bogat freskoslikarski ukras (otkriven 1978.). Nadalje, Gfall je oblikovao nove dekoracije za klagenfurtsko kazališće. I za tada novoizgrađeno kazališće u Ljubljani izradio je stropnu sliku i zavjese (danas sačuvane samo u planovima). I u Beču, Donjoj Austriji i Kraljevini Ugarskoj zabilježeni su brojni radovi, no većina ih više ni sačuvana.

    Za grofove Harrach Gfall je oko 1769. ljeta radio u farskim crikvama u Pandrofu i Novom Selu. Jako je vjerojatno da je ukrasio i farsku crikvu u Bruck an der Leitha u ime familije Harrach. I apsidalne slike u farskoj crikvi u Joisu (crikvi pod carskim patronatom) potječu od Gfalla.

    Daljnje umjetničke aktivnosti protežu se od sudjelovanja u freskoslikarskoj opremi bečke farske crikve u Lichtenthalu, preko zidnih slika u blagovaonici i na vanjskoj fasadi cistercitskoga samostana Fürstenzell (Bavarska), farske crikve u Sulzbachu (Bavarska), sve do bečkoga Schottenstifta. Jedan od njegovih posljednjih sačuvanih projekata jest nacrt za dovršenje Michaelerove fronte bečkoga Hofburga, datiran 1796. ljetom.

    15. aprila 1799. Johann Gfall umro je u Općem špitalu u Beču.

    Izvanredno umijeće Johanna Gfalla ogleda se u arhitektonskom slikarstvu. Rič je o vještini oblikovanja iluzionističke arhitekture i opreme na način da promatrač ne može prepoznati je li rič o slikarstvu ili arhitekturi, odnosno o plastično oblikovanoj štukaturi. Trodimenzionalnost, dočarana savršenim perspektivnim prikazom, stvara osjećaj posebnoga prostora. O izvrsnoj umjetničkoj kvaliteti Johanna Gfalla moguće se uvjeriti u farskoj crikvi sv. Ladislava u Pandrofu. Tamo su zidne slike u svetišću, otkrivene prlje nekoliko ljet, takaj djelo Gfalla, a nastale su upravo neposredno prlje slikovnoga oblikovanja crikve u Novom Selu.

    Opseg projekta i financiranje projekta

    Za otkrivanje i restauraciju kasnobaroknih zidnih slika u crikvi u Novom Selu, na temelju postojećih troškovnika, kalkulira se s ukupnim iznosom od najmanje 170.000,- € (uključujući kamenorezačke radove i troškove uređenja gradilišća). Zbog, s umjetničko-povijesnoga gledišća, izvrsne kvalitete radova tada jur međunarodno djelatnoga slikara arhitekture Johanna Gfalla, financijski nas podupiru brojne institucije i teritorijalne jedinice. Pri tome su Zemlja Gradišće, Savezni kancelarski ured, Savezni zavod za zaštitu spomenika, Biškupija Željezno, Općina Novo Selo, Urbarijalna skupnost Novo Selo i „Odbor za otkrivanje fresaka“ ukupno obećali, odnosno dilom i jur prenijeli, oko 125.000,– €. Preostali iznos od 45.000,00 € te eventualne daljnje troškove (prema mišljenju Saveznoga zavoda za zaštitu spomenika, troškovi projekta će vjerojatno porasti na oko 200.000,– €) treba prikupiti fara, odbor te uz pomoć mještana.

    Kako mogu donirati za ovaj projekt?

    1. U gotovini

    • preko kutije za donacije postavljene u crikvi

    • izravno kod farnika MMag. Franz Borenitsch


    2. Bezgotovinski – (pretisnutom) uplatnicom ili putem internet bankarstva

    Za bezgotovinsku varijantu uspostavili smo porezno povoljan postupak ki vam omogućuje da donaciju odbijete kot posebni izdatak. Da bi to bilo valjano, moraju se poštovati sljedeći uvjeti:

    • Korisnik: Bundesdenkmalamt, 1010 Wien

    • IBAN: AT07 0100 0000 0503 1050

    • BIC: BUNDATWW

    • Šifra akcije: A55 (osigurava prosljeđivanje vaše donacije za naš projekt!)

    Ovi podaci jur su otisnuti na uplatnici koju ste dobili u okviru hižne sakupljačke akcije. Da biste mogli iskoristiti poreznu olakšicu u okviru poreza na dohodak/porezne prijave, od 2017. potrebne su dodatne informacije, jer je Bundesdenkmalamt dužan vašu donaciju izravno prijaviti vašem nadležnom poreznom uredu prema mjestu prebivališća:

    • Datum rođenja i

    • Ime i adresa donatora – prema upisu u registru prebivališća na glavnom prebivališću!

    Za obavještavanje nositelja projekta o donatoru potrebna je vaša suglasnost u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka. Ona se daje na obrascu uplatnice upisivanjem slova „J“ u posljednje polje adresnoga okvira (iza X). Ako koristite internet bankarstvo, svi potrebni podaci moraju biti navedeni u svrsi uplate!

    Kronologija dosadašnjih aktivnosti

    Jul 2012.
    Prva pretraga u vezi s postojanjem zidnih slika u apsidi farske crikve u Novom Selu; ta je pretraga provedena nakon što je pronađena potvrda o plaćanju slikaru Johannu Gfallu od 4.1.1770., koju je monsinjor dr. Hillinger otkrio za vrime svojih povijesnih istraživanja o farskoj crikvi u Pandrofu.


    April 2014.
    Prvi sastanak „Odbora za otkrivanje fresaka“ s farnikom MMag. Franzom Borenitschem, ravnateljem Saveznoga zavoda za zaštitu spomenika, Zemaljskoga konzervatorata Gradišća, Mag. Peterom Adamom, i restauratorom Ernstom Luxom; utvrđen je dalji način postupanja, među ostalim i dodatno istraživanje stanja i kvalitete zidnih slika.


    Jun 2014.
    Pribavljanje troškovnika i, naknadno, angažiranje restauratora E. Luxa za dodatnu analizu zidnih slika skupa s izradom stručne ekspertize.


    Septembar i oktobar 2014.
    Provedba dodatne analize i naknadna prezentacija stručne ekspertize restauratora E. Luxa, u kojoj je otkrivanje opisano kot težak, ali izvediv zadatak. Ojačala se nada da se postojeća nedostajuća mjesta mogu rekonstruirati zbog pretpostavljenoga simetričnoga raspoređivanja zidnih slika; troškove u iznosu od 5.040,- € snosila su dva kotriga Odbora.


    Novembar 2014.
    Razgledavanje uspješnoga otkrivanja fresaka u farskim crikvama u Zahlingu i Goberlingu (Južno Gradišće) na inicijativu Zavoda za zaštitu spomenika.


    Ljeto 2015.
    Pribavljanje troškovnika za otkrivanje fresaka u suglasnosti sa Zavodom za zaštitu spomenika.
    Najbolji ponuditelj: restaurator Claudio Bizzarri


    Januar 2016.
    Prezentacija projekta u Biškupiji Željezno kod voditelja Građevinskoga ureda, ravnatelja DI Zechnera.


    Marc 2016.
    Obilazak na terenu u farskoj crikvi u Novom Selu u prisutnosti predstavnika Građevinskoga ureda, Zavoda za zaštitu spomenika, restauratora, farnika, nekoliko kotrigov Farskoga tanača i „Odbora za otkrivanje fresaka“; odluka za otkrivanje fresaka uz uvjet pozitivne odluke Farskoga tanača.


    Maj 2016.
    Formalno donošenje odluke Farskoga tanača o otkrivanju zidnih slika, uz uvjet osiguranja financiranja.
    Pribavljanje formalnoga odobrenja za otkrivanje od strane Građevinskoga ureda Biškupije Željezno i Saveznoga zavoda za zaštitu spomenika, jer je farska crikva pod zaštitom spomenika.
    Angažiranje najboljeg ponuditelja, restauratora Claudija Bizzarrija, za otkrivanje probne površine od 3 m² radi smanjenja preostalih tehničkih rizika.


    Maj – oktobar 2016.
    Izrada zahtjeva za sufinanciranje raznim institucijama i tijelima; razgovori s institucijama za financiranje.
    Otkrivanje probnih površina u tjemenu apside i iznad ulaza u sakristiju; konačna odluka s tehničkoga gledišća za otkrivanje na temelju zadovoljavajućeg rezultata.


    Novembar 2016.
    Informacija i stručno objašnjenje o zidnim slikama u našoj farskoj crikvi od strane zemaljskoga konzervatora Mag. Petera Adama.
    Dobrotvorni koncert zbora „Kärntner Viergsang“ u farskoj crikvi


    April 2017.
    Pribavljanje troškovnika za postavljanje pregradnoga zida između trijumfalnoga luka i lađe crikve, za postavljanje platformske skele i za razne kamenorezačke radove.


    Maj 2017.
    Čišćenje i pražnjenje svetišća od strane kotrigov Farskoga tanača i Odbora te drugih dobrovoljnih pomagača.
    Postavljanje pregradnoga zida od strane firme za tesarstvo Mock i izgradnja platformske skele od strane građevinske firme Kotzian. Početak radova na otkrivanju fresaka. Početak akcije prikupljanja donacija


    Jul 2017.
    Posjet dosadašnjim radovima na otkrivanju od strane zemaljskoga glavara Hansa Niessla i predstavnika regionalnoga te gradišćansko-hrvatskoga tiska.


    © 2017. | Mag. Johann Reibach