U juliju 2012. ljeta monsignor dr. Hillinger, nekadašnji farnik u Breitenbrunnu i Purbachu, za vrime svojih povijesnih istraživanja o farskoj crikvi u Pandrofu (Parndorf) otkrio je potvrdu o isplati (datiranu 4.1.1770.) slikara Johanna Gfalla upravitelju vlastelinske familije Harrach za njegove zidne slike u farskoj crikvi u Novom Selu (vidi sl. 1).
Naknadno provedeno početno istraživanje potvrdilo je postojanje zidnih slika u apsidi i na trijumfalnom luku.
Farnik i Farski tanač, na inicijativu „Odbora za otkrivanje fresaka“, odlučili su otkriti zidne slike u našoj farskoj crikvi. Nakon duge i intenzivne pripreme, u juliju i augustu 2016. provedena je prva faza otkrivanja fresaka u apsidi i na trijumfalnom luku farske crikve u Novom Selu. Pri tome je otkrivena probna površina od oko 3 m². Ta su detaljnija istraživanja pokazala da se u apsidi i na trijumfalnom luku može očekivati veličanstveno iluzionističko slikarstvo.
Prema mišljenju stručnjaka, figuralni prikazi bili su, s obzirom na ograničen prostor, malo vjerojatni. Jedino su u vrhu svoda, prilikom otkrivanja probnih površina, pronađeni i figuralni elementi u obliku anđela ki ukrašavaju otvor prema nebeskoj razini s „Božjim okom“ (vidi sl. 2).
Nadalje je iznad ulaza u sakristiju otkrivena godina 1769., čime je jasno potvrđena godina izrade gotovo 250 ljet starih fresaka. Prema stručnom mišljenju zemaljskoga konzervatora za Gradišće, mag. Petera Adama, freske ke su skrivene pod nekoliko slojeva prebojavanja predstavljaju glavno djelo zidnoga slikarstva 18. stoljeća u Gradišću!
Na temelju rezultata i spoznaja dobivenih otkrivanjem probne površine konačno je donesena odluka da se te kasnobarokne freske otkriju. Troškovi ki će za to nastati Troškovi ukupno će iznositi najmanje 170.000 €, (uključujući troškove kamenorezačkih radova i uređenja gradilišća) te će velikim dilom biti pokriveni iz subvencija i jur ostvarenih velikih donacija (125.000 €). Preostali iznos od najmanje 45.000 € potrebno je prikupiti uz pomoć fare, odbora i mještana.
Početkom maja ovoga ljeta restaurator Claudio Bizzarri sa svojim timom započeo je otkrivanje i konzervaciju (konzervacija žbuke, učvršćivanje slikanoga sloja i kitanje pukotina) fresaka. Nakon toga slijede mjere za poboljšanje prezentacije, kot što je optičko smirivanje finih pukotina i izlizanih dilova slikanoga sloja reintegracijom akvarelnim bojama, te retuširanje i, ako je potrebno, rekonstrukcija interpretabilnih oštećenih mjesta.
Radovi će trajati nekoliko miseci, a prema planu trebali bi biti dovršeni najkasnije u jesen 2017. ljeta. Da bi se za to vrime mogle nastaviti slaviti svete mise u crikvi, apsida i trijumfalni luk odvojeni su drvenom stijenom od glavnoga broda radi smanjenja zagađenja prašinom, a oltar je premješten u glavni brod. Da napetost oko očekivanoga veličanstvenoga rezultata ne bi postala previsoka, zainteresirani će u međuvremenu imati mogućnost na licu mjesta uvjeriti se o napretku radova otkrivanja. O tome će se u odgovarajućem trenutku pozivati nakon svete mise, odnosno putem obavijesti na oglasnoj ploči kod cintora.
Otkrivanjem i restauracijom zidnih slika ke je 1769. ljeta izradio izniman umjetnik Johann Gfall, naša će crikva zadobiti novi, znatno ugodniji ambijent. Od toga će profitirati ne samo farska skupnost, nego i cila mjesna skupnost. Jer visoka umjetnička kvaliteta radova Johanna Gfalla, koju su mnogi od nas jur mogli diviti u svetišću farske crikve sv. Ladislava u Pandrofu, učinit će Novo Selo s farskom crikvom sv. Leonarda središnjom temom u stručnim publikacijama i medijima. Ugled našega dvojezičnoga sela, ke s opravdanim ponosom može istaknuti svoju bogatu, dilom još i danas živuću hrvatsku kulturu, time će dobiti znatan poticaj.
Mi, „Odbor za otkrivanje fresaka“, skupa s farnikom i Farskim tanačem, uvjereni smo da otkrivanjem ove visokovrijedne iluzionističke arhitekture i opreme u svetišću naše crikve iskorištavamo „priliku stoljeća“, kom će aktualno skriveni dragulj zablistati ne samo za sadašnje generacije, nego i za potomstvo. Savezni zavod za zaštitu spomenika, zastupan po zemaljskom konzervatoru za Gradišće, mag. Peteru Adamu, te direktor Građevinskoga ureda Biškupije Željezno, dipl. ing. Markus Zechner, ki je prethodno bio odgovoran za sveobuhvatnu restauraciju bazilike u Mariazellu, svojim obećanjem subvencija nisu samo omogućili provedbu projekta, nego i unose veliko stručno znanje i iskustvo za njegovu realizaciju. Okvirni uvjeti za uspjeh projekta time su optimalni. U očekivanju da će val entuzijazma za naš epohalan projekt u velikoj mjeri zahvatiti i mještane te sve ljubitelje umjetnosti, s velikim zalaganjem koračamo prema cilju – sukladno našem sloganu
„VIRIBUS UNITIS UND GOTTES SEGEN“ • „SKUPNO I S BOŽJIM BLAGOSLOVOM“